Apsurdna komedija - kako je arhitekta pročitao Beketovo čitanje Dantea
DOI:
https://doi.org/10.18485/zivjez.2022.42.1.1Ključne reči:
Božanstvena komedija, Semjuel Beket, teatar apsurda, postdramsko pozorište, arhitekturaApstrakt
U ovom radu tumači se arhitektonski projekat Davida Bilobrka sa master studija, Apsurdna komedija (2013), ali se usled polivalentnosti ovog arhitektonskog rešenja nužno ulazi u sfere književnokritičkog i književnoistorijskog ispitivanja. Projekat koji se ovim putem podvgava hermeneutičkom proučavanju i sâm je u svojoj biti hermeneutičan, imajući u vidu to da sadrži evidentne prototekstove – Danteovu Božanstvenu komediju i Beketov opus – koje kroz arhitekstonski izraz implicitno tumači. Treća intertekstualna karika u njemu je teatrološke prirode, s obzirom na to da projekat svoje razrešenje u izvesnom smislu pronalazi u postdramskom teatru. Krajnji rezultat Bilobrkovog ispitivanja esencijalno je humanistički utoliko što Apsurdna komedija svedoči o savremenoj ljudskoj egzistenciji.
Reference
Ajzenman 2013: Peter Eisenman. ISSUES? Concerning The Projects Of Peter Eisenman. Conference lecture.
Beket 1983: Semjuel Beket, Dante... Bruno. Viko... Džojs, prev. Novica Milić. Delo, 29(6), 3–22.
Derida 1997: Jacques Derrida. Of Grammatology. Baltimore/London: The Johns Hopkins University Press.
Đokić i Bojanić 2013: Vladan Đokić, Petar Bojanić (eds.), AoD Interviews – Architecture of Deconstruction: The specter of Jacques Derrida. Belgrade: Faculty of Architecture.
Hristić 1986: Jovan Hristić, Studije o drami. Beograd: Narodna knjiga.
Milutinović 1994: Zoran Milutinović, Metateatralnost: imanentna poetika u drami XX veka. Beograd: Radionica SIC.
Robinson 1979: Michael Robinson, From Purgatory to Inferno: Beckett and Dante revisited. Journal of Beckett Studies, 5, 69–82.
Sarazak i dr. 2009: Žan-Pjer Sarazak i dr, Leksika moderne i savremene drame: istraživanje grupe „Poetika moderne i savremene drame” iz Instituta za pozorišne studije Univerziteta Pariz III, prev. Milica Miočinović. Vršac: KOV - Književna opština Vršac.
Zeifman 2010: Hirš Zeifman, Biće i nebiće: Ne ja Semjuela Beketa, prev. Milica Mint. U P. Todorović (ur.), Beket (str. 261–272). Beograd: Službeni glasnik.
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2022 Tatjana Ristić

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga pod okriljem Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License koja omogućuje drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu da izrade zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad on-line (npr. u institucionalnom repozitoriju ili na svojim mrežnim stranicama) pre i tokom postupka prijave, s obzirom na to da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja, te ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. The Effect of Open Access).